Okončanje restrukturiranja za većinu preduzeća će značiti stečaj i nestanak. Sredstva potrebna za otpuštanje obezbediće se iz pomoći Svetske banke.



    SA poslednjim danom juna 2014. godine preduzeća u restrukturiranju više neće biti izuzeta od prinudne naplate. To predviđaju najavljene izmene Zakona o privatizaciji. Susret sa tržišnim uslovima za većinu će značiti ulazak u stečaj i konačni nestanak.

    U restrukturiranju je trenutno 175 preduzeća u Srbiji. U njima radi oko 55.000 radnika. Tržišni uslovi će mnogima od njih doneti gubitak posla.

    - Nije uputno licitirati brojevima dok se ne sačine sve detaljne analize - kaže, za "Novosti", Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju. - Izgledno je da većih otpuštanja neće biti u 2013. godini, pošto su u budžetu opredeljena vrlo ograničena sredstva za rešavanje pitanja zaposlenih. Ako dođe do dogovora sa Svetskom bankom, 2014. godine bi mogli da se očekuju krediti za programsku podršku budžetu, koji bi mogli da se koriste za isplatu novčane naknade zaposlenima koji će ostati bez posla. Zaključak je da do većih otpuštanja može doći u 2014. godini.

    Agencija je pripremila akcioni plan i on predviđa da se već tokom 2013. godine prodaju određene firme ili njihovi delovi. Reč je o onima za koje postoji interesovanje investitora.

    - U saradnji sa Svetskom bankom, angažovan je savetnik, koji će analizirati poslovanje 70 najvećih preduzeća u restrukturiranju i dati predlog na koji način se pojedinačno preduzeće može privatizovati - objašnjava Cvetković. - Spajanjem akcionog plana i trijaže, dobićemo jasne smernice koja preduzeća će imati perspektivu za privatizaciju, a za koja će već u periodu do juna 2014. godine biti okončano restrukturiranje.

    Vrednost imovine preduzeća u restrukturiranju, prema knjigovodstvenim podacima na kraju 2010. godine, iznosila je oko 338 milijardi dinara. U istom trenutku njihove obaveze su dostigle 325 milijardi dinara. Ne treba zaboraviti ni to da, prema važećim zakonima, ove firme ne plaćaju nikakve obaveze prema državi. Mnoge od njih nisu isplaćivale ni minimalne zarade zaposlenima, pa su, pre svega nekadašnji radnici, presavili tabak i tužili firme u kojima su radili zbog neizmirenih zarada, otpremnina, bolovanja. Donete presude u korist bivših zaposlenih dovodile su i do blokada računa. Tako se dešavalo da, zbog prinudnih isplata, visokih kamata, sudskih troškova i raznih taksa, firme u restrukturiranju budu i blokirane. Ovu sudbinu doživelo je skoro 700 radnika "Autosaobraćaja" iz Kragujevca i "Fontane" iz Vrnjačke Banje, a kojima zbog isplate starih dugova nisu uplaćivane plate. Slično je bilo i u FAP, "Mostogradnji, "Partizanskom putu"...

    - Ekonomski posmatrano, skoro sva ta preduzeća su već sada zrela za stečaj, ali se mora gledati širi kontekst - dodaje Cvetković. - Osnov za odluku biće procena održivosti ovih preduzeća. Stečajni postupak ne podrazumeva nestanak imovine preduzeća, već njegovu transformaciju ka efikasnijem iskorišćenju. Zainteresovanost investitora postoji za pojedinačna preduzeća i to mahom za funkcionalne celine.

    MAKAR RAVNOPRAVNO
    SKORO punu deceniju u restrukturiranju je i FAP korporacija iz Priboja. Tu radi 1.500 ljudi, koji uz subvencije države uspeju da zarade oko 22.000 dinara mesečno. - Potrebna nam je pomoć države u smislu zaštite domaćeg tržišta i prohodnosti na tenderima - kaže, za "Novosti", generalni direktor ove firme Mirko Stojović. - Treba nam makar ravnopravan tretman, a ne da se traže reference koje nijedno domaće preduzeće ne može da ispuni. Tokom ove godine raspisani su tenderi za nabavku ukupno 57 vozila i mi smo dobili posao za 15. Da bismo opstali, morali bismo da proizvodimo od 500 do 700 vozila godišnje.


izvor: krediti.rs