Mnogi građani Srbije prinuđeni su zbog ekonomske krize da se odriču kvalitetne hrane i konzumiraju onu jeftiniju i manje kvalitetnu koju mogu da priušte.

 

Sve veća besparica desetkovala je potrošnju mesa u Srbiji. Građani Srbije jedu čak četiri puta manje govedine nego Evropljani, pišu Večernje novosti.

Evropljani potroše 16,9, a mi prosečno četiri kilograma godišnje po glavi stanovnika. I kod svinjskog mesa razlika je ogromna - Evropa pojede 45,3, a građani Srbije 17,3 kilograma. Najmanja je razlika kod živinskog mesa. Prosečna potrošnja u Srbiji je 17,2 kilograma, a na Starom kontinentu 23 kilograma. I ta razlika će, sudeći po novim cenama pilećeg mesa, biti sve veća.

U dugogodišnjoj borbi sa krizom i besparicom, građani Srbije istrošili su "rezerve“, a spisak proizvoda i usluga na koje moraju da "zaborave“ sve je duži.

Koliko je veliki jaz između primanja i cena, pokazuje i pad prometa u trgovinama. Prema statistici na godišnjem nivou, pazari u trgovinama manji su desetak odsto, a u odnosu na 2008. siromašniji za trećinu. Toliko je najmanje opala i kupovna moć stanovništva. Nezvanično, međutim, kupovna moć pre krize bila je bar 50 odsto bolja.

- Svakodnevna poskupljenje hrane će barem dva miliona stanovnika Srbije dodatno pogoditi i smanjiti osnovnu potrošnju do nivoa pukog preživljavanja - kaže ekonomista Dragovan Milićević.

- Ovakva situacija uslovljena je velikom preraspodelom bogatstva u poslednje dve decenije i regrutovanjem armije siromašnih, otpuštenih radnika, gubitka industrije, siromašenja gradova i sela

Milićević dodaje da je meso kategorija koja je kod nas praktično davno postala luksuz. Jer, Srbija spada među države sa najmanjom potrošnjom mesa po stanovniku.

- Biološki vredne namirnice se zamenjuju namirnicama manje vrednosti, jer su jeftinije - dodaje Milićević. - Kod siromašnih slojeva stanovništva pada potrošnja i mleka, voća, povrća, voćnih sokova. Ovo može dovesti do narušavanja zdravlja, što opet vodi ka izdvajanju velikih sredstava za lečenje...

Najnoviji podaci statistike pokazuju da su prosečna domaćinstva u Srbiji na raspolaganju u drugom tromesečju mesečno imala 50.061 dinar. Takav porodični budžet puni plata, i to 44,2 odsto, i penzija od 38,2 odsto.

Od ukupnih primanja čak 47.186 dinara odlazi na ličnu potrošnju domaćinstva. Najveći izdatak je i dalje hrana, za koju se izdvaja sve više. U Beogradu porodice za namirnice odvajaju 44 odsto primanja, u Vojvodini 39,8, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 43,6, a na jugu i istoku Srbije čak 49,2 odsto.

- Za hranu i bezalkoholna pića odlazi prosečno 20.624 dinara - pokazuju podaci Zavoda za statistiku. - Na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva ide 14,4 odsto primanja, a transport u ukupnim izdacima učestvuje sa 7,9 odsto. Na komunikacije su domaćinstva prosečno trošila 4,2 odsto ukupnih primanja. Na obrazovanje daje se, u proseku, jedan odsto - najviše u Beogradu 1,4, a najmanje na jugu i istoku Srbije - 0,2 odsto.

Prema ovim podacima statistike, na obrazovanje trošimo prosečno 480 dinara. Beograđani i Vojvođani izdvajaju malo više od proseka, dok jugoistočna Srbije mesečno za obrazovanje odvaja 66 dinara.

- Prestajemo da odlazimo u pozorište ili bioskop, na letovanja, da kupujemo knjige, sve ređe posećujemo kafane i organizujemo zajednička slavlja ili proslave - kažu u Pokretu za zaštitu potrošača. - Nakon toga, štedi se na garderobi, kupujemo jeftiniju i manje kvalitetnu robu. Problem je što smo sada došli u situacija da štedimo i na hrani. Isključivo iz nemaštine.


izvor: novimagazin.rs