U Srbiji samo četiri od ukupno 58 toplana primenjuje naplatu grejanja po utrošku, koja omogućava niže troškove za grejanje i uštedu energenata, rečeno je na skupu "Uvođenje obračuna naplate toplotne energije prema utrošku".



Taj način obračuna primenjuju toplane u Subotici, Bečeju, Šapcu i Bačkoj Palanci, a do kraja sledeće grejne sezone još 20 toplana bi trebalo da pređe na taj model naplate. To je predviđeno u okviru 4. faze rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji, vredne oko 58 miliona evra, koju Vlada Srbije sprovodi u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW).

Zakonom o energetskoj efikasnosti, koji će biti usvojen za dve nedelje, predviđeno je da sve toplane, do kraja grejne sezone 2015/2016. moraju da pređu na taj način rada.

Ministarka energetike, Zorana Mihajlović, naglasila je da su toplane najslabija karika u energetskom sistemu Srbije, jer nisu modernizovane, duguju milijarde evra za potrošene energente i nisu energetski efikasne, zbog čega moraju da reše svoje finansijske probleme i da se ozbiljno pripreme za obračun naplate grejanja po utrošku.

"To će Srbiji doneti porast energetske efikasnosti između 20 i 30 odsto, smanjiti emisiju ugljen-dioksida za oko 20.000 tona, a građani će imati mogućnost da plaćaju tačno onoliko koliko su potrošili", rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka je kazala da bi i u toplanama, kao na primer u EPS-u, mogao da bude primenjen model otpisa kamata na stare dugove i reprogram osnovnog duga, ali je poručila da i toplane moraju odgovornije da se ponašaju. Ona je podsetila da su toplane u nadležnosti lokalnih samouprava, a ne resornog ministarstva, i dodala da Ministarstvo u saradnji sa ostalim učesnicima može da pomogne da se nađu rešenja za tešku situaciju u tim preduzećima.

Mihajlovićeva je poručila da sve toplane moraju da poštuju uredbu o minimalnim i maksimalnim cenama grejanja i najavila inspekcijske kontrole od ponedeljka, 4. marta, u 18 toplana koje ne primenjuju te vladine mere.

Ambasador Nemačke u Srbiji Hajnc Geogr Vilhelm istakao je da je Nemačka od 2000. godine u energetski sektor Srbije investirala oko 800 miliona evra, od ukupno 1,3 milijarde evra razvojne pomoći namenjene Srbiji. On je napomenuo da je u okviru prethodne tri faze projekta rehabilitacije toplana u Srbiji, koji se sprovodi uz pomoć Nemačke, u osam toplana, koje snabdevaju oko 140.000 građana, podignuta energetska efiksnost za više od 10 odsto, ušteđeno je 55.000 megavat-časova energije godišnje, a za oko 14.000 tona godišnje je smanjena emisija ugljen-dioksida.

Na skupu je rečeno da je pre uvođenja naplate grejanja po utrošku potrebno promeniti tarifni sistem za obračun cena grejanja, koji treba da se sastoji iz fiksnog i varijabilnog dela, i koji mora da obuhvati opravdane troškove toplana, a neophodno je sprovesti i tendere za nabavku kalorimetara i modernizovati delove toplovodne mreže.

U Srbiji se posredstvom daljinskog sistema greje samo oko 25 odsto građana, dok je na primer u Rusiji, Ukrajini, Belorusiji oko 70 odsto građana priključeno na tu mrežu, istaknuto je na konferenciji.

Govoreći o problemima u srpskim toplanama, rukovodioci tih preduzeća iz Leskovca, Novog Pazara i Zrenjanina su ukazali da su najveći problemi njihovih preduzeća veliki dugovi za potrošene energente iz prethodnih grejnih sezona, niska naplata računa za grejanje, niska cena grejanja i devastirani sistem za isporuku toplotne energije.

 

izvor: akter.co.rs