Srpska pravoslavna crkva i vernici koji poštuju Julijanski kalendar danas obeležavaju Badnji dan i veče, pripremajući se za proslavu Božića - rođenje Isusa Hrista, najradosnijeg praznika u hrišćanskom svetu.

 

Službama bdenija u hramovima i nalaganjem badnjaka u portama, ali i na gradskim trgovima, najavljuje se rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svet slavi kao početak novog vremena.

Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta, ali i vreme kada se u pravoslavne domove unosi badnjak, po kome je praznik i dobio ime, a kome je pravoslavna crkva dala poseban smisao, jer je ime badnjak povezano sa rečju bdeti, budući da se na taj dan bdelo čekajući rođenje Spasitelja.

Prema običaju, badnjak se nalaže uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus.

U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze na kojoj su riba, suve šljive, orasi...


"Mir u porodici je crkva u malom"

Veče uoči jednog od najvećih hrišćanskih praznika, u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Bečeju, kao i u drugim pravoslavnim hramovima, održana je svečana služba i nalaganje badnjaka.

Nekoliko stotina Bečejaca prisustvovalo je ovom svetom obeležavanju Badnje večeri i ponelo osvećene badnjake svojim domovima.

"Rođenje Bogomladenca Isusa Hrista važno je, jer on postao jednom za svagda merilo ljudskog dostojanstva", istakao je Dejan Stanojev, arhijerejski namesnik Crkvene opštine Bečej.

 

vest preuzeta sa rtv.rs, u celosti je pro;itajte OVDE