Kompanija “Liftport”, sa sedištem u Kaliforniji, tvrdi da bi svemirski lift kojim bi se prevozili ljudi i roboti do Meseca mogao danas da se napravi.

 

Radikalni “Liftportov” sistem mogao bi da omogući jeftini i jednostavan pristup na površinu Meseca uz pomoć trakastog kabla, objašnjavaju stručnjaci. Kompanija, na čijem čelu se nalazi bivši inženjer NASA, počela je na svom sajtu da prikuplja novac za prvi deo projekta.

Prvi koraci su testiranje lifta visine dva kilometra na Zemlji, nakon čega treba da usledi rad na “mesečevom liftu”. U početku bi se koristio svemirski lift koji treba da poveže Mesec sa svemirskom stanicom.

“Liftport grupa” namerava da prikupi 8.000 dolara od korisnika preko sajta “kickstarter” za prvu fazu, koju čini pravljenje plutajuće platforme spojene kablovima sa Zemljom, kako bi robot mogao da se popne na visinu od dva kilometra.
Kako funkcioniše lift

-Liftom bi mogli da se prevoze ljudi do Meseca
-Prvo bi mogla da se šalje bazna letelica u orbitu, do koje bi lako stizale letelice privatnih kompanija, poput “Virdžin galaktika”
-Potom se ispaljuje trakasti kabl lifta ka Mesecu, na kome je i modul za sletanje na Mesec
-Lunarni modul se ukopa u Mesečevu površinu i stvara vezu između Meseca i bazne stanice
-Teret se robotičkim liftom blago spušta do Meseca
-Bazne stanice bi se usidrile u okeanima
-Stanice na ostrvima mogle bi se koristiti kao saobraćajni terminali za svemirske liftove
-Prva verzija će koristiti satelite povezane sa Mesečevom površinom

Kompanija treba da sakupi sumu od još tri miliona dolara koji bi joj omogućili da napravi jednogodišnju studiju izvodljivosti za projekat svemirskog lifta do Meseca.
Stručnjaci kažu da će svemirski lift do Meseca imati manje komplikacija nego svemirski lift na Zemlji jer Zemljin prirodni satelit ima manju gravitaciju.

Predstavnici “Liftporta” nadaju se da bi njihova tehnologija mogla da se koristi i za druge primene. Na primer, njihova konstrukcija mogla bi da se koristi i kao jeftine “kule” za komunikacijske sisteme na Zemlji, koje bi obezbeđivale bežični internet, nadzor useva, šumskih požara, a mogle bi da posluže i kao mesto za postavljanje kamera koje bi snimale posledice prirodnih katastrofa.


(Blic)

{fshare}