Suša prepolovila prinose kukuruza i malina, a u voćnjacima rod manji i za 90 odsto. Gradovi procenjuju štetu. Čak i da padne kiša, neće pomoći većini kultura

 

UPEKLA zvezda i ne odustaje. Suša je ove godine obrala čitav rod i na oranicama i u voćnjacima i povrtnjacima. Vrućina je "odnela" polovinu, a negde i do 70 odsto kukuruza. Presušili i malinjaci i voćnjaci, a kajsija će biti čak 90 odsto manje nego lane. Šteta čeka zvanične procene, ali je sigurno da će se meriti u milijardama.

Mnogobrojna udruženja poljoprivrednika obratila su se nadležnima da ovogodišnju sušu zbog desetkovanog roda proglasi elementarnom nepogodom.

- Lokalne samouprave trenutno procenjuju štetu od suše - kaže za "Novosti" Aleksandar Prodanović, direktor Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede.

- Ukoliko dođe do njihovih inicijativa, razmatraće ih Štab za vanredne situacije.

- Članovi ovog štaba utvrdiće visinu štete na nivou cele države i na osnovu toga doneti preporuke o sprovođenju raspoloživih mera pomoći.

Kako i koliko će država moći da pomogne poljoprivrednicima, zavisi od toga koliko para ima u državnoj kasi. U takvim situacijama, osim finansijske podrške, šteta u agraru se može delom nadoknaditi i oslobađanjem poljoprivrednika od poreza ili dugova.

ZALIVANJE
TALAS vrućina ostavio je traga i na useve u Poljoprivrednom kombinatu Beograd. Prema računici iz ovog preduzeća, prinosi kukuruza, soje i šećerne repe biti manji za 30 do 50 odsto u odnosu na planirano.
- Moguće da će prinosi biti još manji nego što je prognozirano, ako se ovakve vrućine nastave - objašnjavaju iz PKB. - Sve će to uticati i na formiranje cene.
Na njivama u srpskoj žitnici - alarmantno. Umesto 90, što je inače višegodišnji prosek, u Vojvodini je u junu palo jedva tridesetak litara kiša. U najtežem stanju je, kažu stručnjaci, kukuruz, zasejan na oko 600.000 hektara.

- Polja na kojima je kukuruz sasvim su suva - potvrđuje dr Goran Bekavac, sa novosadskog Instituta za ratarstvo. - Zaista se ne usuđujem da prognoziram konačan prinos, ali će ovo izvesno biti mršava godina. Čak i ako obilnije kiše padnu, tokom naredne sedmice za značajan deo površina biće kasno.

Berba malina širom Srbije je na izmaku, a suša i nedostatak irigacionih sistema u zasadima, "obrali" su više od polovine prinosa. Umesto očekivanih 90.000 tona, biće uskladišteno i izvezeno upola manje "crvenog zlata". Ceo lanac ipak će preživeti lošu sezonu jer uporedo sa nestašicom ovog voća - raste i otkupna cena koja se "popela" na 180 dinara za kilogram.

- Negde je suša "odnela" polovinu, negde i do 70 odsto roda. Ono najkvalitetnije predato je hladnjačarima po niskoj prosečnoj ceni od 120 dinara. Sada proizvođači za 180 dinara predaju svega dva do tri procenta preostalog roda - kaže Dragiša Terzić, predsednik Unije proizvođača.

Višenedeljna suša u čačanskom kraju najpogubnije je "dejstvovala" na malinjake, šljivike, ali posebno na kajsiju. Ovogodišnji rod kajsija je čak 90 odsto manji od prosečnog, a rod šljiva biće prepolovljen.


VIŠE CENE
PARADAJZ, koji se prošle godine u Leskovcu prodavao za najviše 20 dinara po kilogramu, ove sezone povremeno je dostizao cenu od 50 do 80 dinara za kilogram, a sve zbog prinosa koji su manji i za 20 odsto. Trenutna otkupna cena paradajza u Leskovcu je 20 dinara. Krastavca trenutno nema dovoljno u ponudi. Na leskovačkoj Kvantaškoj pijaci trenutno se njime trguje za 20 do 35 dinara. Kupus, koji se prošle godine prodavao za dva ili tri dinara, sada košta 20 dinara za kilogram.

U niškom kraju, poljoprivrednici takođe ne skidaju pogled ka nebu, te se raduju i najmanjem oblačku. Ako se produži ovogodišnja suša, ne samo da će prinosi poljoprivrednih kultura biti za 30 odsto skresani već preti i desetkovanje stočnog fonda. U Gradskoj upravi za poljoprivredu ističu da je pšenica nekako uspela da se "izvuče", sa prosečnim prinosom između tri i po i četiri tone po hektaru, što je dvadesetak odsto manje nego lane. Međutim, kukuruz je u velikoj krizi, a suša nije mimoišla ni povrtarske kulture.

- Iako redovno navodnjavam svoje pokrivene bašte, suša je toliko velika da zemlja za tren popije vodu. Prinos je ove godine dosta podbacio, a pogotovu tamo gde moje kolege ne mogu često da zalivaju svoje plastenike - kaže povrtar Hranislav Losić iz okoline Žitorađe.

Povrtarska proizvodnja u leskovačkom kraju će biti manja od 10 do čak 50 odsto, što će uticati na ponudu i na cene. Paprike će biti manje za oko 10 odsto u odnosu na ranije godine, paradajza za 10 do 20 odsto, a prinos krompira na parcelama koje nemaju uslove za navodnjavanje biće prepolovljen.


izvor: Novosti.rs


PROČITAJTE JOŠ...

 

NAJČITANIJE

U oko 170 zdravstvenih ustanova širom Srbije, među koj...

U ponedeljak i utorak, bez struje delovi Bečeja. ...

Javno preduzeće „Putevi Srbije“ obaveštava javnost...

Od svog osnivanja 1997. godine u Bečeju, Srbija, Sigma ...

Republički zavod za statistiku objavio je publikaciju �...

Posao za trgovca i perača automobila. ...

NAJNOVIJE

Krpelji su jedan od najvećih parazitskih problema s koj...

Najveći procenat ljudi zatraži stomatološku pomoć te...

Od svog osnivanja 1997. godine u Bečeju, Srbija, Sigma ...

Na 30. sednici Skupštine opštine Novi Bečej, odbornic...

Market Svetofor u Novom Bečeju je pravo mesto za sve ko...

Pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregional...

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Prihvati
Otkaži
Shopify.com
Prihvati
Otkaži
Unknown
Unknown
Prihvati
Otkaži