Sastanak u Kumanu će imati dalekosežne posledice na razvoj, ne samo kozarstva već i ovčarstva, odnosno svih drugih vidova stočarstva. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije već ide tim putem, postoji dobra komunakacija države i proizvođača, a razgovori se vode isključivo sa ozbiljnim udruženjima.

 

Da Kumančani mogu mnogo u oblasti stočarstva, preciznije ovčarstva i kozarstva, govori i savetodavni sastanak ovih proizvođača sa najvećim udruženjem za tu tematiku u Vojvodini „BIKARA“ i stručnjacima poljoprivrednih službi, koji je održn u sredu u Lovačkom domu, u Kumanu. Bavljenje ovčarstvom i kozarstvom, odnosno stočarstvom uopšte, svuda u svetu je porodični biznis, koji ukoliko se radi na ozbiljan način može da obezbedi lepe uslove za život. U vreme kada su sve više trendovi da se konzumira organski proizvedena hrana, uvek ima prostora za neki od mnogih vidova poljoprivredne, odnosno stočarske proizvodnje. Sama predispozicija koju zemljište i sredina na ovim prostorima poseduje trebalo bi da bude dovoljan podstrek. Tako misli i Vladimir Kankaraš, predsednik Udruženja odgajivača ovaca i koza „BIKARA“ iz Vrbasa, čiji su članovi iz cele Vojvodine i šire, a postoji već 10 godina: „Želja nam je da što više imamo članova udrženja, jer nam se pojavljuju veliki kupci. To su ljudi koji traže hiljade i hiljade jaganjaca. Sami znate za ovu novu odluku koja je donešena, sada je 2000 dinara po jagnjetu i 7000 dinara po matičnoj ovci i mislim da će deo ove grane stočarstva procvetati, upravo zbog toga što imamo dobre podsticaje i na neki način ćemo se rešiti nakupaca. Po mom mišljenju, sada treba da dovedemo stručnjake, da se bavimo genetikom, odabirom i naravno obukom ljudi, znanja nikad dosta. Na današnji sastanak pozvate su tri savetodavne službe, iz Vrbasa, Novog Sada i Zrenjanina. Mi smo sada na teritoriji gde se nalazi savetodavna služba iz Zrenjanina i bez njih nikako ne želimo da radimo, jer nam treba velika količina jaganjaca, a bez struke i nauke mi to ne možemo stvoriti.“

Na savetodavnom sastanku u Kumanu okupili su se proizvođači iz Kumana, Novog Bečeja i Melenaca, a bilo je gostiju i iz Čeneja. O njima, Gordana Aćimac iz Poljoprivredne stručne službe iz Zrenjanina, kao i nekim odlikama stočarske proizvodnje na ovim prostorima, kaže: „Oni imaju volju da nauče nešto novo, da malo omasove ovu proizvodnju, jer ovaj teren ima pogodne pašnjake i ima mnogo mogućnosti za obavljanje ovčarske i kozarske proizvodnje. Inače, na ovom terenu već rade neke službe i rade selekciju stoke. Uglavnom su prisutne rase vinterberg, kod ovaca, i ti ljudi i rade matičenje, međutim vrlo malo proizvođača uopšte se opredeljuje da kod cigaje radi selekciju, tako da ne bi bilo loše da oni proizvođači koji su još uvek zadržali tu našu autohtonu rasu, znači da se priključe i da održimo tu rasu, koja je zaista prilagođena ovom terenu, koja daje i dovoljne količine i mesa, mleka i dovoljan broj jagnjadi, a vrlo malo traži po pitanju objekata, ishrane i zaista je zahvalna za držanje. Mi ćemo se u toku rada sa ovim ljudima truditi da ih nešto naučimo, da predstavimo našu službu i da oni uvek imaju mogućnost telefonom, ličnim kontaktom da se sa našom savetodavnom službom konsultuju u vezi sa bilo kojom granom poljoprivredne proizvodnje.“

Milan Rainović, odgajivač koza iz Kisača, vlasnik farme „Zelena koza“ i mlekare, poseduje 500 muznih koza rase alpina, a kozarstvom se bavi već 12 godina. Ovom prilikom on je sa ovčarima i kozarima naše opštine podelio svoja iskustva na temu kozarstva: „Kada sam počinjao, bilo je dosta teško, bilo je nas malo, postajale su predrasude „fuj kozije mleko“, niko ga nije hteo. Danas je to sasvim druga priča. Kozarstvo je u usponu, nama ostaju neki drugi problemi da ih rešimo. To je više problem plasmana mleka i mlečnih proizvoda i zbog toga su vrlo bitna ova udruženja. Sami, pojedinačno teško da možemo rešiti to. Ulaze neki prerađivači mleka, ali dosta neozbiljno, u taj posao, krenu, gledaju da isključivo u prvoj godini uzmu neki profit, ne gledaju malo na duže staze, opredeljuju se za jedan ili dva proizvoda i napuštaju ovakvu proizvodnju. Nama trebaju ozbiljniji prerađivači, koji su ušli u ozbiljnije investicije, koji su zasnovali ozbiljniju proizvodnju, imaju veće ambicije za plasman kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, to je pre svega tržište Rusije, Evropske unije pa onda i arapskih zemalja.“

Rainović je istakao da bez udruživanja i udruženja neće biti ni novca iz predpristupnih, odnosno pristupnih fondova Evropske unije i da moramo toga biti svesni. On smatra, dakle, da je udruživanje imperativ. Takođe naglašava da će današnji sastanak u Kumanu imati dalekosežne posledice na razvoj, ne samo kozarstva već i ovčarstva, odnosno svih drugih vidova stočarstva. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije već ide tim putem, postoji dobra komunakacija države i proizvođača, a razgovori se vode isključivo sa ozbiljnim udruženjima, reči su koje su se mogle čuti na ovom savetodavnom sastanku.

Nevena Subotić


 

NAJČITANIJE

Brantner otpadna privreda d.o.o. Novi Bečej obaveštava...

U petak isključenja struje u Novom Bečeju i Novom Milo...

U nedelju, 24. 03. 2024. godine od 8 do 15 časova u Dom...

U nedelju, 24. 03. 2024. godine od 8 do 16 časova u Dom...

Proleće u Velicki Comercu: Upis i prodaja jednodnevnih ...

Od svog osnivanja 1997. godine u Bečeju, Srbija, Sigma ...

NAJNOVIJE

Posao za radnika na silosu. ...

Posao za saobraćajnog tehničara ...

Menopauza je prirodna faza u životu svake žene koja mo...

U ponedeljak, 25. marta bez struje delovi Bečeja i Bač...

Opština Bečej je u okviru Javnog poziva za dodelu besp...

Proleće u Velicki Comercu: Upis i prodaja jednodnevnih ...

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Prihvati
Otkaži
Shopify.com
Prihvati
Otkaži
Unknown
Unknown
Prihvati
Otkaži