Izvesni Petar Blagojević povampirio se pre Save Savanovića i tako ušao u anale kao prvi vampir u Srbiji. O njemu, za razliku od Savanovića, postoje ozbiljniji dokazi od literarnih – austrijska štampa prenela je 1725. godine izveštaj u kome se sasvim ozbiljno govori o postojanju vampira u Srbiji.

 

„Ej, Savo Savanoviću, devedeset godina vampiruješ, i ne osta bez večere kao večeras!" Tom rečenicom, iz pripovetke „Posle devedeset godina", okončao je u gluvo doba noći karijeru najpoznatiji srpski vampir.

Pošto se odao imenom, meštani Zarožja su pronašli Savanovićev grob i smirili ga – glogovim kocem.

Literarna i docnija TV slava (Leptirica, RTS, 1973) učinili su, ipak, da Sava Savanović postane poznat kao „prvi srpski vampir" – od Glišićeve novele pa sve do onomad kada se, urušila vodenica u kojoj je nekada „ordinirao".

Mediji, i domaći i strani, pohrlili su u Zarožje pošto su meštani vešto proturili vest da Sava Savanović traži novo stanište.

Ono, Milovan Glišić je Savanovića sveo samo na leptira koji plaši decu, ali turističke ambicije dovitljivih seljana Zarožja učinile su svoje.

Stvar sa vampirima u Srbiji, međutim, nekada nije baš bila za šalu.

Selo Kisiljevo kod Požarevca, kao i većina srpskih sela, vremenom je prilično opustelo, mnogo je zatvorenih kuća koje deluju avetinjski: nigde ni prozora ni vrata, krovovi propali, počupane čak i električne instalacije, zabeležio je Glas javnosti.

Broj stanovnika se u poslednjih desetak godina takođe se drastično smanjio, a oni koji su ostali, sećaju se priča svojih predaka o prvom srpskom vampiru Petru Blagojeviću, koji je harao ovim mestom početkom 18. veka, ali mu je medijsku slavu preoteo Sava Savanović iz Zarožja.

Pretraga pak pokazuje da je u austrijskim izvorima Petar Blagojević (Peter Plogojowitz) zabeležen kao seljak iz Srbije, za kojeg se vezuje legenda da je posle smrti postao vampir.

Navodi se da je živeo je u 18. veku u selu Kisilova (današnje Kisiljevo), u severnijem delu centralne Srbije, koja je tada bila deo austrijskog carstva (od 1718. do 1739).

Nakon smrti Petra Blagojevića, ljudi u ovom kraju počeli su posle kratke i misteriozne bolesti da umiru. Nastala je sumnja da se Petar povampirio.

Na samrtnoj postelji mnogi su tvrdili da im se umrli Blagojević u noći ukazivao i da ih je davio.

Njegova supruga je pobegla neposredno posle tih čudnih zbivanja, rekavši da joj je u snu došao mrtav muž tražeći svoje opanke.

Najzad, dva meseca po ukopu, u junu 1725. godine, otvoren je Blagojevićev grob, telo mu navodno nije trulilo, a na usnama je imao svežu krv.

Meštani su proboli kolac kroz njegovo telo i spalili ga. Odgovorni službenik austrijske uprave bio je protiv toga, ali je pristao zbog velikog straha koji je vladao među stanovništvom.

Izveštaj Frombalda, carskog načelnika Gradištanske oblasti, objavljen je potom u bečkom časopisu Wienerisches Diarium i spada u prva pominjanja vampirizma u Evropi i svetu.

„Potvrda o postojanju vampira“ čuva se u austrijskom državnom arhivu
Prema rečima zvonara crkve u Kisiljevi Borislava Dragojevića, posle Perine smrti austrijska vojna uprava poslala je komisiju da ispita da li vampiri u Srbiji postoje i da li se razvila epidemija vampira.

„Otvarali su grobove ljudi za koje se pričalo da su se povampirili. Austrijski komesari su naredili spaljivanje svih leševa koji su delovali živo, a od tada u selu postoji kletva: 'Dabogda te Pera posetio!'", rekao je Dragojević novinarima.

Pored Blagojevića, austrijski izvori, iz tog vremena – baš nekako oko 1825, pominju i još jednog Srbina neobičnog imena Arnold Paol (Arnold Paole). Biće, ipak, da je kod austrijskih činovnika tog vremena važilo pravilo: piši nemački da te ceo svet razume, pa je Pavle, po nadimku „Arnaut" postao Paole.

Pavle, hajduk i vojnik najamnik, kazuju bečki izvori, imao je bliski susret sa vampirom u Grčkoj, odakle je i doneo zarazu.

On je, navodno, ubio vampira ali se posle toga osećao loše i ubrzo je umro u selu pokraj Svilajnca, posle čega su krenuli napadi vampira u tom kraju.

Pavle je doživeo Petrovu sudbinu – telo mu ekshumirano (od strane vlasti) i probodeno glogovim kocem, a carski činovnici su sve to pedantno zabeležili i prosledili u, kako se tada govorilo, Vienu.

Oba slučaja opisana su u austrijskim medijima i postali su deo „vampirske manije" i u Engleskoj, Francuskoj i Nemačkoj.

I na tome se završila svetska storija o srpskim vampirima pošto im je docnije, voljom jednog Irca, slavu preuzeo komšija, knez Cepeš. Sve dok se nije urušila vodenica u Zarožju.

Mada, iskreno govoreći, nije ni mali uspeh za Peru, Pavla i Savu da uđu u Vikipediju i tu opstanu ne samo pored pomenutog komšije iz Rumunije nego i uz modernu konkurenciju koju glumi Megan Foks.


izvor: RTS


 

NAJČITANIJE

U nedelju, 24. 03. 2024. godine od 8 do 16 časova u Dom...

Proleće u Velicki Comercu: Upis i prodaja jednodnevnih ...

Od svog osnivanja 1997. godine u Bečeju, Srbija, Sigma ...

Opština Bečej je u okviru Javnog poziva za dodelu besp...

Posao za zidara, tesara i armirača ...

U ponedeljak, 25. marta bez struje delovi Bečeja i Bač...

NAJNOVIJE

Posao za radnika na silosu. ...

Posao za saobraćajnog tehničara ...

Menopauza je prirodna faza u životu svake žene koja mo...

U ponedeljak, 25. marta bez struje delovi Bečeja i Bač...

Opština Bečej je u okviru Javnog poziva za dodelu besp...

Proleće u Velicki Comercu: Upis i prodaja jednodnevnih ...

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Prihvati
Otkaži
Shopify.com
Prihvati
Otkaži
Unknown
Unknown
Prihvati
Otkaži