Srbija slavi Dan državnosti čije su temelje pre 208 godina udarili srpski ustanici, kada su pod vođstvom vožda Karađorđa krenuli u borbu za konačno oslobođenje od Otomanske imperije.



Dan državnosti Srbija obeležava na veliki hrišćanski praznik Sretenje, zato što je tog dana 1804. godine buknuo Prvi srpski ustanak, a istog dana 1835. donet prvi Ustav tadašnje srpske kneževine.

Ustanak je podignut u Orašcu kod Topole, a neposredan povod bila je "seča knezova" kada su u januaru Turci pobili četiri srpska prvaka, što je izazvala silno ogorčenje u narodu.

Odluka o podizanju ustanka doneta je na velikom Narodnom zboru u Orašcu 15. februara, a na čelo bune protiv dahija stao je vožd Đorđe Petrović od Turaka nazvan Karađorđe (Crni).

U prvo vreme ustanak je imao karakter borbe protiv janičarskih siledžija, ali raja nije htela da položi oružje, bez garancije jedne strane sile, ni nakon što je Bećir paša, portin izaslanik iz Bosne, u avgustu naredio ubistvo četvorice glavnih dahija u nastojanju da smiri bunu.

Srbi su nastavili da pružaju snažan oružani otpor i tražili veze s Austrijom i Rusijom, pa se tako borba protiv dahija razvila u borbu protiv gotovo četiri veka turske tiranije i vlasti.

U narednih nekoliko godina ustanička vojska, pod vođstvom Karađorđa, razbila je turske snage u čuvenim bitkama kod Ivankovca, Deligrada, Mišara, na Suvodolu, u Beogradu i drugim mestima i oslobodila gotovo celu teritoriju tadašnjeg Beogradskog pašaluka.

Prvi ustanak Srba ugušen je 1813. godine, ali je dve godine kasnije buknuo Drugi srpski ustanak i tada je Srbija imala velikog zaštitnika u moćnom ruskom carstvu sve do 1830. godina, kada je na osnovu sultanovog hatišerifa postala vazalna država turskog carstva.

Svi uspesi postignuti potom, između 1815. i 1833. godine, imali su izvorište u Prvom ustanku, koji je razvio borbene i organizatorske sposobnosti srpskog naroda.

Uspesi u Prvom i Drugom ustanku, poznati u evropskoj istoriji kao "srpska revolucija", omogućili su da u vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića budu udareni temelji moderne srpske nacije i države.

Prvi najviši pravni akt zemlje, kakvim se tada moglo pohvaliti malo zemalja u svetu, usvojen je na zasedanju Narodne skuštine na Sretenje, 15. februara 1835. godine, koje je održano u porti pravoslavne crkve u Kragujevcu, tadašnjoj prestonici kneževine.

Hroničari su zabeležili da je tog dana zasedanje Skupštine "živo očekivano i od naroda i od starešina", da je stiglo blizu 2.500 zvaničnih predstavnika i oko 10.000 znatiželjnika iz varoši i okoline, a u čast donošenja Ustava, grad je uveče obasjao vatromet.

Sretenjski ustav imao je 14 glava i 142 člana koji Srbiju definišsu kao nezavisnu kneževinu podeljenu u okruge, srezove i opštine.

Uspostavljeno je pet ministarstava (popečateljstava) - pravde, unutrašnjih dela, finansija, vojnih i inostranih dela, a prosvetom je najpre upravljao ministar pravde, a potom spoljnih poslova.

Ustav je regulisao položaj kneza, državnog Sovjeta i Skupštine, a jedno njegovo poglavlje bilo je posvećeno građanskim pravima.

Nastao prema projektu Dimitrija Davidovića, velikog poštovaoca francuskih institucija, Sretenjski ustav je posle samo 55 dana opozvan zbog protesta Turske, Austrije i Rusije, koje su ga smatrale preterano liberalnim.

U decenijama koje su usledile "Stara Srbija" je stalno bila područje pojačanog terora i različitih nastojanja tadašnjih imperija da spreče obnavljanje srpske države na Balkanu.

Zato je Srbija međunarodno priznata tek na Berlinskom kongresu 1878. godine, posle pobede u rusko-turskom ratu, ali se smatra da je duhovna i državna obnova srpskog naroda zapravo počela mnogo ranije s Prvim srpskim ustankom.

Teško stečenu državnost u vekovnim bunama i ratovima, Srbija je posle Prvog svetskog rata ugradila najpre u temelje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a posle Drugog svetskog rata 1945. godine na njima je ponikla nova država SFRJ.

Zbog protivljenja njenom nasilnom razbijanju devedesetih godina proslog veka, Srbija je poslednja od šest bivših republika ponovo stekla nezavisnost, ali i stoga što su se vlasti u Beogradu trudile da očuvaju zajedničku državu sa Crnom Gorom.

Srbija je ponovo nacionalni praznik počela da slavi na Sretenje 2002. godine, ali tek nakon punih 89 godina, posle odvajanja Crne Gore 2006. godine, prvi put to ponovo čini kao samostalna država.


izvor: tanjug.rs


 

NAJČITANIJE

Pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregional...

Posao za saobraćajnog tehničara ...

Market Svetofor u Novom Bečeju je pravo mesto za sve ko...

Posao za radnika na silosu. ...

Na 30. sednici Skupštine opštine Novi Bečej, odbornic...

Market Svetofor u Novom Bečeju nudi bogat izbor proizvo...

NAJNOVIJE

Market Svetofor u Novom Bečeju nudi bogat izbor proizvo...

Posao za radnika na silosu. ...

Posao za saobraćajnog tehničara ...

Menopauza je prirodna faza u životu svake žene koja mo...

U ponedeljak, 25. marta bez struje delovi Bečeja i Bač...

Opština Bečej je u okviru Javnog poziva za dodelu besp...

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Prihvati
Otkaži
Shopify.com
Prihvati
Otkaži
Unknown
Unknown
Prihvati
Otkaži