U današnje vreme sve češće smo svedoci srčanog udara kod mlađih osoba. Po rečima dr.Ivana Zeca, interniste u Domu zdravlja Novi Bečej, glavni razlog infarkta miokarda kod mlađih osoba medicinski gledano je prvenstveno genetika, što znači nasleđeni loši krvni sudovi. Na drugom mestu je podneblje, zatim način ishrane i način života.

 

- Pacijentima koji su doživeli Anginu pectoris ili infarkt, savetujemo prevshodno higijensko-dijetetski režim, promenu načina života, promenu načina ishrane i više šetnje. Međutim, mi živimo u vremenu koje je izuzetno stresno, ljudi se vrlo malo kreću i tome su predisponirani“-rekao je dr.Zec i dodao:
-Ja sam od 1995. godine stvarao jednu bazu za opštinu Novi Bečej koja sadrži oko 18.000 imena, a gde neki pacijenti imaju i po stotine EKG-a, što je za ovako malo mesto prevelika cifra. Najzanimljivije je da ne postoji patologija, ni dijagnoza, koju ja nisam imao u praksi. Zaista nam je podneblje takvo“.

Pored akutnog infarkta miokarda, postoje i tzv. nemi infarkti dodaje doktor Ivan Zec.
-Simptomi kod klasičnog infarkta se znaju. Bol u grudima, gušenje, stezanje u grudima. Međutim, ima pacijenata, koji se žale samo na bockanje u grudima, što može biti i nemi infarkt. Postoji mogućnost da se na EKG-u ne pokaže ništa. Nemi infarkti su najčešći kod dijabetičara. Infarkt donjeg zida pokazuje klasičnu sliku infarkta na EKG-u, ali pacijent ne oseća nikakve nelagodnosti. Tako se nekada dogodi da čovek na nogama preživi infarkt, ne pridajući značaj bolu u grudima ili nije ni imao bol, ali se na EKG aparatu i nakon nekoliko dana on može uočiti.”

Prema iskustvu dr.Zeca, ne postoji razlika u simptomima infarkta miokarda kod žena i muškaraca. Najveći broj infarkta je anteroseptalni-prednji zid, zatim inferiorni-donji dijafragmalni zid, kao i ostale lokalizacije, a može biti i sve udruženo. Ono što je još potrebno napomenuti, da se osobama koje su imale akutni infarkt miokarda najviše može pomoći ako je od početka bolova prošlo manje od 2 sata ili u prvih sat vremena, koji se još naziva i “zlatni sat”. U tom periodu davanje specifičnih lekova ima najveći efekat, a pacijentu se može pomoći i u sali za kateterizaciju otvaranjem zapušene arterije i postavljanjem stenta.

Ipak,najbolja preventiva je da se ljudi što manje nerviraju, što više kreću, jedu sve, ali umereno i redovno se kontrolišu još u vreme punog zdravlja. To su osnovni aksiomi i dobrog zdravlja i dugog života.

Srce je „bomba koja kuca“ u grudima, zato sa njim pažljivo, oprezno, sve po zakonima prirode i nauke, po savetu lekara. Jedino tako ne mora doći do eksplozije, jer , kao što je svojevremeno izjavio američki kardiohirurg Beck: Previše ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje“.