U petak, 20. decembra, u industrijskoj zoni u Novom Miloševu, organizovana je akcija pošumljavanja kada je posađeno više od šest stotina sadnica sa ciljem formiranja vetrozaštitnog pojasa na ulazu u Novo Miloševo.

 

Kako je naglasio sekretar Saveta mesne zajednice Novo Miloševo, Arsen Pajić, predstavnici većine udruženja građana iz Novog Miloševa odazvali su se pozivu da učestvuju u sađenju drveća, kao i učenici osnovne škole „Dr Đorđe Joanović“ koje je predvodila nastavnica biologije, Vidica Štetin. Govoreći o današnjoj akciji, Arsen Pajić je rekao: „Svi znamo koliko Vojvodini fale šume. S tim u vezi, mi smo napravili jednu veliku akciju sadnje, možda i najveću u poslednjih nekoliko godina. Ja bih se ovim putem zahvalio JP „Srbija šume“ koje nam je doniralo ove sadnice. U pitanju je šest stotina deset sadnica. Mesna zajednica je organizovala ovaj lep skup i bušenje ovog prostora gde će se zasaditi šuma. Ideja je da napravimo vetrozaštitni pojas ovde između industrijske zone i puta, da malo to lepše izgleda“. On je dodao i da ovo sigurno neće ostati jedina akcija ove vrste već da se planira i dalje pošumljavanje. Od 610 sadnica, 110 su sadnice crnog bora, 300 sadnice javora i 200 su sadnice jasena.

Saglasan sa tim da će se pošumljavanje nastaviti je i Milovan Baštovanov, predsednik skupštine opštine Novi Bečej, koji je učestvovao i u današnjoj akciji. „Mislim da ćemo već krajem januara, početkom februara, dobiti sadnice topole sa busenom. Time ćemo uraditi deo pored jezerskog puta, a ova akcija će se nastaviti i oko iskopine, pozajmišta zemljišta za nasipanje divlje deponije. Tu se planira otvaranje ribnjaka za sportski ribolov zatvorenog tipa, pa oko toga da se ozeleni nešto sibirskim brestom, nešto topolom“, rekao je Baštovanov.

Ilustrujući značaj šumskih ekosistema, Vidica Štetin istakla je dva podatka. Prvo, da jedno stoletno stablo proizvede kiseonika dovoljno za dvadeset godina života čoveka, te da, ako bi se uzelo da čovek može poživeti negde do sto godina, svakome od nas bi trebalo bar četiri ili pet stabala kako bismo živeli. Drugi podatak koji je ona istakla je i da je za proizvodnju jedne tone papira neophodno sedamnaest stabala što samo dodatno naglašava značaj akcija kao što je današnja u Novom Miloševu.