Bečej je više od dva veka, sredina u kojoj žive brojni narodi, različitih vera. Tu tvrdnju potvrđuju i verski objekti koji se nalaze u Zelenoj ulici. U neposrednoj blizi nalaze se dve crkvice, jedna pravoslavna druga rimokatolička a nekoliko stotina metara udaljena od njih nalazi se evangelističko-protestanska crkva. Svaka ima svoju istoriju, kada je nastala kome je posvećena i ko su bili donatori za podizanje crkve.
|
Fotografija: Nenad Sretenović |
Pred kraj svog života baronica Eufimija Jović je zamolila Pravoslavnu crkvenu opštinu da joj dozvoli podizanje kapele, što su joj oni i dozvolili. Kapela je podignuta 1861. godine na temelju trećeg pravoslavnog hrama koji je izgoreo u velikom požaru 1849. godine, prilikom povlačenja Percelove vojske. Kapela je posvećena svetom Jovanu krstitelju i svoju slavu slavi 7.jula (Ivan-dan). Na severnom zidu kapele uzidana je mermerna ploča. Tekst na ploči nam govorio o poreklu baronice Jović. U kapeli se nalazi ikonostas sa devet ikona, tri ikone se nalaze na zidovima i dve iznad pevnice. Ikonostas je oslikao prota Jovan Stepanov tokom 1912. i 1913. godine. Crkvena opština je redovno održavala kapelu, a 1912. godine je urađena generalna popravka. Sredstva za održavanje kapele obezbedila je baronica svojim testamentom. U tačci 39 Testamenta, baronica navodi: “Ostavljam na obdržavanje kapele, koju sada zidati dajem deset lanaca salaške zemlje”.
Na svečanoj slavskoj liturgiji pored sveštenika, pojaca, građana, bili su prisutni i stipendisti baroničine zadužbine.
|
Fotografija: Svetislav Hadnađev |
Preko puta baroničine kapele nalazi se rimokatolička kapela posvećena Jovanu Nepomukom. Kapelu je podigao Salmaši Ferenc sa suprugom Farkaš Anom. Salmaši Ferenc je bio plemć iz Stare Moravice na službi u Bečeju. On se 1823. godine zavetovao da će kapelu podići. Umire dve godije kasnije, a njegova supruga je umrla 1842. godine. Nema pouzdanih podataka o početku gradnje, ali najverovatnije da je zidanje kapele Salmaši Ferenc započeo, a nakon smrti njegova supruga završila. Sve do 1944. godine održavano je redovno bogosluženje, da bi kasnije zamrlo. Kapela je orunula i tek 1984. godine je redovno popravljena. Te godine uklonjena je žičana ograda, a prostor oko nje je pošumljen. Otvara se svakog 16. maja na dan svetog Jovana Nepomukog kada se održava redovna misa.
|
Fotografija: Dragiša Slavić |
U drugom delu Zelene ulice nalazi se treći verski objekat. To je protestansko-evangelistička crkva. Kako Bečej ima mali broj protestanata, crkva je retko otvorena. Podignuta je 1896. godine, a povodom hiljadu godina dolaska Mađara na ovu teritoriju i 48 godina od dolaska Franc Jozefa na vlast. Najveći prilog za izgradnju crkve dao je austrijski car i ugarski kralj Franc Jozef I. Pored njega sredstrva su dali i Bečejci, Ginder Ignjac i žena Ana; Štiher Friđeš stariji; Šumaher Rudolf; žena Erber Karolja rođena Šumaher; Šumaher Janoš i žena Eržebet; Štiher Đula i Štiher Friđeš mlađi. Crkvu su osveštali Šarkanj Samuel, evangelistički sveštenik i Sas Karolj reformatorski.
Dragiša Slavić
