Ilustracija: Webinfo / AI
U Šumadiji je na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja u 2026. godini podržano 80 medijskih projekata sa ukupno 71.700.000 dinara. Svaki treći finansirani projekat bavi se kulturnim i istorijskim nasleđem, gotovo četvrtina turizmom, ali među njima nije identifikovan nijedan koji se bavi korupcijom, javnom potrošnjom ili kontrolom rada institucija. Na taj način model projektnog sufinansiranja koji je u ovom trenutku ključan za finansijsku održivost lokalnih medija potpuno je proterao istraživačko i kritičko novinarstvo iz lokalnih medija i sredina.
Podsetimo, konkursi za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja od javnog interesa predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata javne politike u oblasti medija. Njihova svrha nije samo informisanje građana i finansijska podrška lokalnim medijima, već i podsticanje proizvodnje sadržaja koji ostvaruju javni interes – od informisanja građana o pitanjima od značaja za lokalne zajednice, preko obrazovanja, kulture i socijalne inkluzije, do istraživanja rada javnih institucija, unapređenja transparentnosti i jačanja odgovornosti nosilaca javnih funkcija.
Analiza koju je početkom jula 2026. sprovelo Poslovno udruženje asocijacije lokalnih i nezavisnih medija "Lokal pres" u 16 lokalnih sredina Šumadije pokazala je da su članovi komisija koji su odlučivali o tome šta su teme od javnog interesa za građane ovih zajednica prepoznali neke od tematskih oblasti kao što su kulturno istorijske teme, turizam i zdravu hranu, kao najvažnije oblasti, dok su teme od ključnog značaja za demokratsku ulogu medija gotovo u potpunosti izopštili. A ko je učestvovao u dodeli sredstava u Šumadiji?
Stobodaši u 16 komisija
U 16 komisija učestvovalo je 48 članova, od kojih je tek troje bilo ocenjeno po važećem Pravilniku sa manje od 100 bodova. Dakle, po bodovima koje nose članovi komisija, tumačilo bi se da su projektne ideje razmatrali vrsni medijski stručnjaci. Nakon analize njihovog rada u komisijama u Šumadiji ostaje upitan njihov profesionalizam i etika...
Od ukupno 48 mesta u komisijama, značajan broj imenovanja odnosi se na isti krug stručnjaka i predstavnika nekoliko novinarskih i medijskih udruženja, što ukazuje na izraženo personalno preklapanje sastava komisija u različitim gradovima i opštinama.
Infografik (generisan uz pomoć AI): Ko je odlučivao o projektima za informisanje građana u Šumadiji
Pet najzastupljenijih udruženja koja su odlučivala o dodeli sredstava u Šumadiji su: Profesionalno udruženje novinara Srbije /9 kandidata/, potom slede Društvo novinara Vojvodine /6/, Asocijacija radio-televizija Srbije /6/, Medijska zajednica Srbije /3/ i Centar za medijsku kulturu i obrazovanje /5 predstavnika/. Najčešća imena koja se susreću u komisijama na 16 analiziranih konkursa su Miodrag Popov koji je bio član čak u sedam komisija, Boban Tomić u četiri, Miodrag Miljković, Milijana Kočić, Sonja Kokotović i Vladan Stefanović u po tri komisije. Još sedam članova ponavlja se u po dve komisije.
Sve na promociju
Analiza tema od 80 odobrenih projekta pokazuje da je kulturno i istorijsko nasleđe dominantna na ovogodišnjim konkursima.
Čak 26 od ukupno 80 projekata, odnosno 32,5 odsto, bavi se istorijom gradova i sela, kulturnim dobrima, znamenitim ličnostima, tradicionalnim zanatima, verskim objektima ili očuvanjem kulturnog i istorijskog identiteta.
Naslovi poput „Beli Venčac: Od stene do simbola“, „Sećanja kroz vreme“, „Batočina kroz vreme – kulturna dobra i identitet“, „Zanatsko lice Ćuprije“ ili „Od Resavske pećine do viteškog bojišta“ pokazuju da su članovi komisija upravo kulturnu baštinu prepoznali kao centralnu temu od javnog interesa. Pored toga, značajan broj projekata posvećen je predstavljanju kulturno-umetničkih društava, lokalnih običaja, istorijskih događaja, znamenitih ličnosti i nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Odmah iza kulturnog nasleđa kada je javni interes u pitanju, na konkursima u 2026. godini u Šumadiji nalazi se turizam. Čak 19 projekata, odnosno 23,8 odsto svih finansiranih projekata, bavi se promocijom turističkih potencijala lokalnih sredina. Najčešće obrađene teme u projektima pozivaju se na prirodne atrakcije, kulturne i istorijske znamenitosti, verski turizam, vinske puteve, lokalne manifestacije i promociju turističkih destinacija.
Za razliku od ranijih godina sport i zdravlje beleže manji broj podržanih projekata. Teme zdravlja zastupljene su u pet projekata (6,3 odsto), dok je sport tema svega tri projekta (3,8 odsto). Reč je uglavnom i ovde o afirmativnim sadržajima koji promovišu zdrave stilove života, rekreaciju i lokalne sportske aktivnosti.
Teme koje se odnose na mlade zastupljene su u sedam projekata, odnosno 8,8 odsto svih analiziranih projekata, ali u njima se obrađuju dualno obrazovanje, profesionalna orijentacija, izbor zanimanja, razvoj veština i inkluzija dece. I najvažnije o mladima pišu stariji, pa tako sadržaj i nije namenjen mladima jer ne prepoznaje njihove potrebe, navike i načine komunikacije.
Nema projekata koji se bave savremenim izazovima s kojima se mladi suočavaju, kao što su mentalno zdravlje, medijska i digitalna pismenost, bezbednost na internetu, odlazak mladih iz manjih sredina, omladinsko preduzetništvo, njihovo učešće u procesima donošenja odluka ili na protestima.
Kontrola rada javnih vlasti – van fokusa
Istraživačkog i analitičkog novinarstva nema ni u nagoveštaju među odobrenim projektima. Među 80 analiziranih naslova odobrenih projekata nije identifikovan nijedan koji ukazuje da će se baviti trošenjem javnog novca, javnim nabavkama, korupcijom, radom lokalnih samouprava, transparentnošću budžeta, odgovornošću javnih funkcionera, sukobom interesa, radom javnih preduzeća ili analizom javnih politika.
Drugim rečima, nijedan finansirani projekat nije usmeren na kontrolu rada javnih institucija ili nadzor nad korišćenjem javnih sredstava.
Podsetimo, upravo lokalni mediji imaju ključnu ulogu u otkrivanju nepravilnosti u radu lokalnih samouprava, javnih preduzeća i ustanova. Projektno sufinansiranje je zamišljeno kao način da javno finansiranje medijskih sadržaja omogući realizaciju tema koje su od velikog značaja za građane, ali često nisu komercijalno isplative i zbog toga teško pronalaze prostor na tržištu.
To što građane ne zanimaju mnogo turističke atrakcije krajeva u kojima žive, koje su im dostupne i poznate nije predstavljao nikakav kriterijum za određivanje javnog interesa za članove komisija koji su dodeljivali sredstva građana za njihovo informisanje u 2026. godini. Ali zato političke konotacije ima u njihovim odlukama jer crvena linija za odabir "srećnih dobitnika" je očigledno bila vezana za vlasnike medija, njihovu privrženost i podršci vladajućoj stranci, uređivačkoj politici koja se ne bavi problemima na lokalu ili izveštavanju sa građanskih skupova. Otuda već drugu godinu zaredom, ako je po oceni medijskih stručnjaka koji sede u komisijama za odabir projekata, Kragujevčane informiše TV Info Puls Vranje iako mnogi od građana nisu upoznati da ta televizija postoji.
Koncentracija sredstava u gradovima
Analiza pokazuje i izraženu koncentraciju finansiranja po lokalnim samoupravama.
Najviše sredstava dodelio je Aranđelovac, ukupno 21 milion dinara, finansirajući dve televizije – RTV Šumadija i RTV Sunce. Slede Kragujevac, Paraćin i Smederevo, sa između devet i jedanaest miliona dinara, dok su zajedno sa Ćuprijom ovih pet gradova ostvarili cifru oko 58,85 miliona dinara, što predstavlja veći deo ukupno raspodeljenih sredstava.
Analiza, takođe, pokazuje da je javno finansiranje medijskih sadržaja u 2026. godini dominantno usmereno ka afirmativnim i promotivnim temama. Međutim, javni interes u oblasti informisanja ne ostvaruje se samo se u promociji kulturnih i turističkih potencijala. Zakonski okvir javnog informisanja podrazumeva i proizvodnju sadržaja koji doprinose transparentnosti rada institucija, odgovornosti nosilaca javnih funkcija, zaštiti prava građana i kontroli načina na koji se raspolaže javnim sredstvima. Upravo zbog toga činjenica da među 80 finansiranih projekata nema nijednog projekta koji predstavlja istraživačko ili analitičko novinarstvo upozorava da je kontrola rada javne vlasti ostala potpuno van fokusa.
Posebno zabrinjava podatak da nijedan projekat ne tematizuje način trošenja javnog novca upravo u sredinama u kojima se taj novac kroz konkurs raspodeljuje medijima. Da li je sistem projektnog sufinansiranja na ovakav način zloupotrebljen pokazaće vreme, ali u 2026. godini je definitivno prepoznat kao alat za finansiranje promotivnih sadržaja medija bliskih vlasti.
Autorka: Snežana Milošević, PU Lokal pres
